Spomenici i spomen česme na Zlatiboru – Spomenik ili monument je umetnički oblikovan objekat, čija je funkcija da javno pripominje neki događaj iz istorije ili neku istorijsku ličnost. Mnogi će pomisliti da obilazak kulturno – istorijskih spomenika nije nešto čemu treba posvetiti vreme odvojeno za odmor i uživanje. Ipak, zbog šetnje do spomenika na Zlatiboru sigurno se nećete pokajati.
Spomenici i spomen česme na Zlatiboru
Spomen česma u Čajetini
Spomen česma u Čajetini podignuta je 1900. godine u spomen na srećno spasenje kralja Milana u Ivanjdanskom atentatu. Obnovljena je 1925. godine za vreme vladavine kralja Aleksandra I Karađorđevića u slavu poginulih ratnika zlatiborskog sreza u ratovima za oslobođenje i ujedinjenje 1912-1918. godine.
Kraljeva česma
Kraljeva česma je izgrađena u znak sećanja na događaj kada je na ovom lokalitetu 20. avgusta 1893. boravio tadašnji kralj Srbije Aleksandar I Obrenović.
Dotadašnji izvor Kulaševac je promenio ime u Kraljeva voda, a godinu dana kasnije izgrađena je česma.
Spomen česma na Oku
Spomen česma na Oku podignuta je 1930. godine u slavu ratnika iz sela Branežaca i Semegnjeva palih u ratovima za oslobođenje i ujedinjenje 1912-1918. godine. Prota Radosav Simić je 1931. godine osveštao česmu uz prisustvo velikog broja Zlatiboraca.
PROČITAJTE: Vile i spomen kuće na Zlatiboru
Spomenik na Palisadu
Poslednje borbe za oslobođenje zlatiborskog kraja od bugarskih okupacionih jedinica vođene su na Palisadu i široj okolini između 24. i 27. avgusta 1944. godine.
Spomen obeležja u znak sećanja na te borbe za oslobođenje podigao je Savez boraca opštine Čajetina.
Spomenik Krsti Smiljaniću
General Krsta Smiljanić rođen je u zlatiborskom selu Ljubiš. U narodu je ostao poznat po blistavoj vojničkoj karijeri, ponajviše kao komandant Drinske divizije, koja se posebno proslavila na Kajmakčalanu, tokom proboja Solunskog fronta. Odlikovan je čak 30 puta, a umro je 1944. godine u kućnom pritvoru u koji su ga stavili Nemci, u svom stanu u Beogradu. Ovom velikom borcu je 2008. godine na Kraljevom trgu podignut grandiozan spomenik. Bronzanu bistu izgradio je čuvenui zlatiborski vajar Branko Tijanić.
Spomenik Miladinu Pećinaru
Svome Zlatiborcu, akademiku i tvorcu moderne hidrotehnike u Srbiji Miladinu Pećinaru (1893-1973), zahvalni narod Zlatibora odužio se spomen-bistom postavljenom pored Kraljeve česme.
Spomenik na Šumatnom brdu
Spomenik streljanim partizanima na Zlatiboru je udaljen 5 km od centra mesta Zlatibor (Kraljeve vode-Partizanske vode). Spomenik je podignut u čast partizanskim ranjenicima koje su Nemci streljali na ovom mestu 29. novembra 1941. godine. Za vreme Drugog svetskog rata partizani su oslobodili Užice i okolinu i proglasili Užičku republiku. Republika je bila kratkog veka i trajala je samo 67 dana. Nemci ponovo zauzimaju oslobođenu teritoriju, a ustanici se ponovo povlače ka Sandžaku. Ranjenici koji nisu mogli da se povlače dovoljno brzo sačekali su nemačke snage sa namerom da se predaju. Nadali su se da će se sa njima postupati kao sa ratnjim zarobljenicima, međutim Nemci su ih streljali uz put i gazili tenkovima. Par preživelih ranjenika je prevezeno za Užice, a zatim streljano.
Na ovom mestu danas stoji spomenik koji je poginut 1967. godine. U grobnici se nalaze tela 150 ubijenih ranjenika kao i drugih boraca koji su poginuli u kasnijim borbama za slobodu. Na spomeniku streljanim partizanima uklesani su stihovi Vaska Pope:
“Ne dam ovo sunce u očima,
Ne dam ovo hleba na dlanu”.
Staza koja vodi do spomenika je česta meta onih koji žele da se prošetaju, udahnu svež vazduh i uživaju u prelepim predelima Zlatibora. Staza je uređena i osvetljena, a sa nje se pruža pogled na obronke Zlatibora.